Pik EPIDEMIOLOGIJA
Karo ETIOLOGIJA

Tref PROCJENA
Herc TRETMAN

Pik RIZIČNA POPULACIJA

Karo PRIKAZI SLUČAJEVA

Zbronik sažetaka Kockanje


Impressum


Pohranjeno u digitalnom arhivu NSK

Dodaj RSS Feed



USPOSTAVA I RAZVOJ MREŽE PODRŠKE U TRETMANU KOCKANJEM UZROKOVANIH POREMEĆAJA I PROBLEMA
(str.18-19)

dr. sc. Zoran Zoričić, dr. med., specijalist psihijatar

Klinika za psihijatriju, KB ŤSestre milosrdniceť, Zagreb
e-mail: zzoricic@kbsm.hr; zoran.zoricic1@zg.t-com.hr;

Zadnjih desetak godina svjedoci smo naglog povećanja u prometu igara na sreću u Hrvatskoj, sa djelovanjem trinaest trgovačkih društava u 2005. godini s koncesijom za priređivanje klađenja te naglim povećanjem broja uplatnih mjesta, kojih je 2000-2300. Usporedo s ubrzanim razvojem industrije igara na sreću u RH, koja i sama izvlači Ťdobitť (ali ne i ukupnu korist) od priređivanja igara, proporcionalno raste i učestalost i težina društvenih problema koji prate ovu djelatnost, te broj ljudi sa zdravstvenim, psihološkim, socijalnim i obiteljskim poremećajima. Kockanje kao aktivnost ima dugu povijest u ljudskoj civilizaciji i smatra se legalnim, dopuštenim, često i poticanim oblikom zabave i razonode. Baš kao i na alkohol, društvo blagonaklono gleda i na kockanje, ali moralno osuđuje alkoholičara i kockara, što je u najmanju ruku licemjerno i kontraproduktivno.

Unatoč ekspanziji težine problema povezanih s kockanjem, hrvatsko društvo i zdravstvo ne uspijevaju do sada ponuditi ni uspostaviti iole smišljeniji model tretmana problema.
Učinkovit model tretmana treba obuhvatiti mjere primarne prevencije, putem kontinuirane i stručne edukacije društva o načinima tzv. Ťodgovornogťť kockanja, te što ranijeg prepoznavanja i intervencija kod problemskog kockanja, posebice mladih, mjere sekundarne prevencije psihofarmakoterapijskim liječenjem ovisnika i problemskih kockara u okviru institucionalnih i izvaninstitucionalnih programa, te putem mjera tercijarne prevencije kroz rehabilitacijske programe, najbolje u grupama samopomoći i uzajamne pomoći.

Fokus ovog rada je na razvoju mreže sekundarne prevencije. Premda izvanistitucionalni programi liječenja mogu dijelom preuzeti tretman, glavnina programa treba biti sadržana u razvoju županijskih kapaciteta za tretman problemskih kockara (programi parcijalne hospitalizacije - dnevne bolnice, grupna psihoterapija, obiteljska individualna ili grupna terapija, individualna psihoterapija…). Usporedo s inicijalnim liječenjem, problemski kockari moraju biti uključeni u grupe samopomoći i uzajamne pomoći (klubovi ovisnika o kocki ili GA), koje su dugoročno gledano glavna poluga liječenja i rehabilitacije.

Farmakoterapija komorbidnih bolesti (bipolarni poremećaj, anksiozni poremećaj, opsesivno kompulzivni, poremećaji pažnje, alkoholizam i druge ovisnosti) počiva uglavnom na uporabi antidepresiva (fluvoxamin, sertralin, paroksetin, escitalopram i drugi SIPSS-i), stabilizatora raspoloženja (lithium carbonate, karbamazepin, lamotrigin, valproat), opijatnih antagonista (Naltrexone), anksiolitika te eventualno antipsihotika.

Psihoterapija se temelji na kognitivno bihevioralnim tehnikama razumijevanja pogrešnih vjerovanja i zabluda, korekciji percepcije i očekivanja, individualnoj kontroli stimulansa, averzivnim tretmanima i sistemskoj imaginarnoj desenzitizaciji. Individualna psihoterapija služi rješavanju ambivalentnosti pri donošenju odluke o liječenju, te rješavanju niza emocionalnih kriza i otpora, sve kroz poticanje unutrašnje, skrivene motivacije, apelirajući na pacijentovu odgovornost, te koristeći pomoć obitelji, koja je sama u pravilu čvršći oslonac od samog pacijenta. Grupna je psihoterapija, sa tehnikama zrcaljenja, socijalizacije, podrške, grupe kao kondenzatora, terapijske zajednice, uz princip ovdje i sada, metoda izbora.

Odgovornost za provedbu sveobuhvatnog tretmana leži na odgovornim institucijama društva i lokalnih zajednica jer se radi o značajnom javnozdravstvenom problemu. Sami ovisnici, njihove obitelji, te stručnjaci zainteresirani za rad na ovom području moraju educirati društvo i političare te putem medija izvršiti pritisak na dodjelu sredstava koja bi garantirala kvalitetu i kontinuitet rada. I na kraju, možda i najvažnije, sami problemski kockari moraju, kao značajan dio vlastite rehabilitacije i izmjene sustava vrijednosti, financijskim doprinosom i volonterskim djelovanjem, pridonijeti razvoju sustava tretmana problema i poremećaja povezanih s kockom.




Tref PITAJTE NAS

Herc Kockanje i suicid

Pik Forenzičko značenje

Karo Foto galerija

Tref Arhiv



 



Web stranice kockanje.info uređuje: mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar - webdesign: ie-centar