Pik EPIDEMIOLOGIJA
Karo ETIOLOGIJA

Tref PROCJENA
Herc TRETMAN

Pik RIZIČNA POPULACIJA

Karo PRIKAZI SLUČAJEVA

Zbronik sažetaka Kockanje


Impressum


Pohranjeno u digitalnom arhivu NSK

Dodaj RSS Feed



KOCKANJE I RAZVOD BRAKA

Katarina Petrović, dipl. iur.
Općinski sud u Virovitici
e-mail: katarina.petrovic@vt.t-com.hr

ŠTO JE RAZVOD BRAKA?
Razvedeni brak je pravomoćnom presudom nadležnog suda raskinuta bračna zajednica. Razvod i prestanak braka regulirani su odredbama članaka 34. do 52. Obiteljskog zakona ( N.N.116/03, 17/04 i 136/04).
Članak 43. Obiteljskog zakona:
Sud će razvesti brak :
1. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, ili
2. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana, ili
3. ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske objavio je podatke o broju sklopljenih i razvrgnutih brakova u Hrvatskoj u razdoblju od 1971. do 2005. godine. Prema njihovim podacima broj sklopljenih brakova se osjetno smanjio, dok se udio razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih brakova povećao. U 2005. godini je bilo sklopljeno 22.138 brakova, što je za 2,5 posto manje nego godinu dana ranije, a za preko 15.000, odnosno 41,2 posto manje nego 1971.godine kada je bilo sklopljeno 37.701 bračnih zajednica. Prije 36 godina, 1971. godine, razvelo se 5.427 para, dok je 2005. godine to učinilo 4.883 para, no zbog smanjenog broja sklopljenih brakova udio razvrgnutih brakova se povećao. Na tisuću sklopljenih brakova 1971. godine razvelo se 144 para, a na tisuću sklopljenih brakova 2005. godine bilo je 220 razvoda. Kroz cijelo promatrano razdoblje najmanji broj sklopljenih brakova i to 21.583, te najveći broj razvedenih brakova na 1.000 i to 226, bilo je 1991. godine.
Međutim, podatak o tome koliko je brakova u Hrvatskoj razvedeno radi kockanja jednog od bračnih partnera, naprosto ne postoji, jer Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske ovu kategoriju niti nema predviđenu u svojim izvješćima, te suci nisu niti obavezni tijekom razvoda braka utvrđivati ovaj podatak, već samo podatke u skladu s obrascem za statistički izvještaj o razvedenom braku. Dapače, u svojoj šesnaestogodišnjoj sudskoj praksi, mogu reći da je samo kod jednog razvoda braka i to sporazumnog, supruga izjavila da se razvodi zbog suprugove teške ovisnosti o kocki, a sve kako bi spasila imovinu koju su stekli, da ju on ne prokocka. No, iako nemamo statističke podatke o tome, životno je za zaključiti da je, nakon legalizacije kocke 1990. godine, od kada je drastično, prema nekim istraživanjima, počeo rasti broj ovisnika o kocki, i broj razvoda brakova zbog ovisnosti jednog od bračnih drugova o kocki u porastu, ma koliko mi ili oni šutjeli o tome i zbog srama ne iznosili to kao razlog za razvod braka.
Zanimljivost je, koju prenosi Hina, da je u Hong Kongu obavljeno istraživanje, koje je pokazalo da će se žene, koje kockaju, vjerojatnije rastati i sklonije su samoubojstvu nego muškarci kockari. Naime, studija je otkrila da se svaka peta žena koja kocka rastane,dok je kod muškaraca taj broj manji - rastaje se svaki dvadeseti. Osim toga, četiri od pet ovisnica o kocki pomišlja na samoubojstvo ili se pokušalo ubiti, dok je taj problem imalo manje od pola muškaraca. Razlog takvih suprotnosti je, prema studiji objavljenoj u novinama South China Morning Post, to da žene razviju puno složenije kockarske probleme i rjeđe traže pomoć nego muškarci, Žene obično počnu kockati zbog problema u braku, dok muškarci kockaju zbog uzbuđenja ili želje za brzom zaradom.

ZAKONSKA REGULATIVA U REPUBLICI HRVATSKOJ VEZANA UZ HAZARDNE IGRE I KOCKU
Do 1998. godine u Republici Hrvatskoj je postojalo kazneno djelo “hazardne igre” regulirano odredbom članka 205 ( ranije 211) Krivičnog zakona Republike Hrvatske ( N.N.91/92 ), te je novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine bio kažnjavan onaj tko obrtimice igra hazardnu igru ili tko mami druge na takvu igru, kao i onaj tko neovlašteno za nagradu stavlja na raspolaganje prostorije za hazardnu igru ili na drugi način za nagradu omogućava hazardnu igru.
Kazneni zakon Republike Hrvatske ( N.N. 110/97), koji je stupio na snagu 01.siječnja 1998. godine, ne predviđa ovo kazneno djelo.
Dana 16. srpnja 2002. godine u Narodnim novinama 83/02 objavljen je Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, te je stupanjem na snagu ovog Zakona prestao vrijediti Zakon o igrama na sreću (N.N. 36/98). U smislu članka 2. ovog Zakona, igrom na sreću smatra se igra u kojoj se sudionicima pruža mogućnost stjecanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima, pri čemu krajnji ishod igre ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Pojam hazardne igre ili kockanja iz ukinutog kaznenog djela gotovo je identičan ovoj zakonskoj odredbi, a također i odredbi članka 1. Zakona o igrama na sreću i zabavnim igrama ( N.N. 19/90) i Zakona o igrama na sreću (N.N. 36/98), koji su bili na snazi u vrijeme egzistiranja kaznenog djela „hazardne igre“. Dakle, unatoč tome što je postojalo kazneno djelo „hazardna igra“ i tada je država iz financijskih razloga dozvoljavala hazardne igre u određenim slučajevima uređenim tada važećim Zakonom.
Danas je samo odredbom članka 8. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (N.N. 5/90) propisan kao prekršaj kockanje na javnom mjestu,odnosno mamljenje drugoga na kocku ili omogućavanje kockanja, dok
Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara u odjeljku XII. KAZNENE ODREDBE člancima 71. i 72. propisuje kazne pravnim i odgovornim osobama za prekršaje taksativno pobrojane u tim člancima.

KAZNENA DJELA POČINJENA ZBOG OVISNOSTI O KOCKANJU

Broj ovisnika o kocki svakim je danom sve veći. Samim time veći je i broj kaznenih djela proisteklih iz strasti za kockom i to kako krađa, prijevara, zloupotreba službenog položaja i ovlasti, tako i onih najtežih - pljački i ubojstava iz koristoljublja radi vraćanja kockarskih dugova.
Svjedoci smo sve češćih napisa u novinama o počinjenju kaznenih djela zbog kocke: „OVISNIKU O RULETU SEDAM GODINA ZA 31 RAZBOJSTVO“ – strastveni kockar i ovisnik o ruletu Marko B. (28) na zagrebačkom je Općinskom sudu osuđen na sedam godina zatvora jer je u godinu dana orobio čak 31 kladionicu na području Zagreba,čime se domogao više od 130.000,00 kuna. Patološka ovisnost o kocki „spasila“ je Marka B. od veće kazne jer je , prema mišljenju psihijatra, zbog nje bio smanjeno ubrojiv. Počeo je kockati sa samo 12 godina, dok je išao u sedmi razred osnovne škole. Počeo je kockati na poker-automatima, zbog čega je počeo izostajati iz škole. Kasnije se „ prebacio“ na rulet koji mu je postao opsesija. U više je navrata zbog svoje ovisnosti tražio pomoć psihijatra jer je „prokockao“ nekoliko automobila, ostajao bez poslova, a ostao je i bez djevojke.
Zatim: „SUTKINJA ROVIŠNJAK PROKOCKALA KARIJERU“; „ SUTKINJA S MUŽEM ODVJETNIKOM KRIVOTVORILA VIŠE PRESUDA“. Naime, sutkinja zagrebačkog Općinskog suda Dubravka Rovišnjak 13. lipnja 2006. godine pravomoćno je osuđena na deset godina zatvora jer je, da bi se domogla novca za kocku, krivotvorila presude. Prema pravomoćnoj sudskoj odluci njoj i njezinom suprugu, odvjetniku Vatroslavu, koji je osuđen na devet godina zatvora, oduzeta je imovinska korist u iznosu od 755.493,66 kn, a suprug će se morati liječiti od ovisnosti o kocki. U svojoj obrani navela je: „Bila sam uvjerena da ćemo dobiti dobitak života, ali nismo, samo smo padali sve dublje. Pali smo tako nisko da smo se zadužili kod kamatara. Prijetili su mi fizičkom silom i seksualnim zlostavljanjem. Prijetili su i da će mi ubiti muža.“ A, sve je počelo slučajnim posjetom kasinu i malim dobicima, a završilo teškim kaznenim djelom i dugogodišnjom zatvorskom kaznom.
„DRAŽEN DORČEC NEPRAVOMOĆNO OSUĐEN NA 40 GODINA ZATVORA“ zbog dvostrukog ubojstva iz koristoljublja, a tijekom prvostupanjskog kaznenog postupka njegova supruga podnijela je i tužbu za razvod braka smatrajući isti nepodnošljivim, te je brak i razveden.

LIŠENJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI OVISNIKA O KOCKI

Odredbom članka 159. Obiteljskog zakona stavkom 1. propisano je da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinuti se o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, djelomice ili potpuno lišiti poslovne sposobnosti. Stavkom 2. istog članka propisano je da će prije donošenja odluke iz stavka 1. sud pribaviti stručno mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovne sposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zaštite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa te na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba, dok je stavkom 3. propisano da će odlukom o djelomičnom lišenju poslovne sposobnosti sud odrediti mjere, radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice raspolagati imovinom, odlučiti o zapošljavanju, davati izjave ili poduzimati radnje koje se odnose na brak, roditeljsku skrb i druga osobna stanja.
Kroz svoju dugogodišnju sudsku praksu mogu reći da nisam imala prilike susresti se sa lišenjem poslovne sposobnosti neke osobe zbog ovisnosti o kocki. Budući je sukladno članku 160. Obiteljskog zakona svatko dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama iz članka 159. stavak 1. tog Zakona, pozivam sve nas da kao mjeru prevencije počnemo koristiti ove zakonske odredbe u praksi, kako bi se pomoglo ovisnicima o kocki i time se zaštitilo kako njih same tako i njihove obitelji.

I za kraj jedna poslovica sa juga Hrvatske:

REČE SVEĆENIK SVOJIM VJERNICIMA : „MNOGI SU MI ISPOVIJEDILI GRIJEHE KAKO SU ZBOG GUBITKA NA KOCKI UNIŠTILI SEBE I OBITELJ, ALI NITKO NIJE ISPOVIJEDIO GRIJEH KAD JE DOBIO NA KOCKI.“



Tref PITAJTE NAS

Herc Kockanje i suicid

Pik Forenzičko značenje

Karo Foto galerija

Tref Arhiv



 



Web stranice kockanje.info uređuje: mr. sc. Elvira Koić, dr. med., spec. psihijatar - webdesign: ie-centar